3. lipnja 2016.

Privatni sektor može stipendijama zadržati kadrove

Datum:
3.6.2016.
Autor:
ADRIANO MILOVAN
Izvor:
Jutarnji list večernje izdanje
Država:
Hrvatska
Kategorija:
VERN, Projekt OBRAD
Površina:
509,68
OTS:
380.225
Stranice:
25

Izraelska iskustva jučer su u Muzeju suvremene umjetnosti došli poslušati i hrvatski ministri Horvat i Šustar PISE ADRIANO MILOVAN Hrvatsko školstvo i gospodarstvo i dalje se kreću različitim putanjama, pa je usklađivanje obrazovnih programa s potrebama gospodarstva nužan korak u daljnjem razvoju zemlje i zaustavljanju iseljavanja. Poruka je to s konferencije o obrazovanju i radu, koju u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu, Veleučilište Vern i HUP, uz podršku Izraela kao zemlje partnera. Dobro funkcionira Upravo su izraelska iskustva u povezivanju gospodarstva i školstva hrvatskim panelistima bila zanimljiva. U Izraelu, ocijenio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva jako dobro funkcionira. Nadalje, iako i Izrael i Hrvatska imaju veliku di1jasporu, koja obuhvaća i velik broj akademski obrazovanih građana, Izrael ju je, za razliku od Hrvatske, uspio dobro iskoristiti, poručio je Šustar. Koliki je jaz između obrazovnog sustava u Hrvatskoj i potreba poslodavaca za radnom snagom možda najbolje svjedoče primjeri da, i pored velikog broja nezaposlenih, poslodavci ne mogu naći radnike niza struka. S druge strane, mnogi nakon završetka školovanja izravno odlaze na burzu rada. Krivnju za takvo stanje, čini se, možemo tražiti na obje strane. Doduše, kako pokazuje istraživanje o suradnji visokoškolskih ustanova i gospodarstva u Hrvatskoj, koje je provedeno u travnju, suradnja između visokoškolskih ustanova i tvrtki postoji - nije čak ni tako rijetka! - no slabe je kvalitete. Ona se, naime, uglavnom svodi na organiziranje kratkotrajne studentske prakse i gostovanje predavača iz gospodarskog života na pojedinim visokoškolskim ustanovama. S druge strane, i sami studenti žale se da je naglasak u njihovu obrazovanju na teoriji, dok je prakse u nastavnim programima premalo. Hrvatskim sokoškolskim ustanovama, k tome, nedostaje praćenje zapošljavanja studenata nakon što završe fakultete, po čemu smo među rijetkima u Europi. Zabrinjava i izostanak ureda i kadrova koji bi organizirali takvu suradnju, ali i velik broj onih tvrtki i visokih škola koje uopće ne vide potrebu za njom. - Nastavno na ideje i nalaze ispitanika, pokrenut ćemo projekte koji će bolje povezivati ova dva sektora, a nadamo se i podršci javne uprave, čime bismo smanjili nezaposlenost mladih i poboljšali njihove prilike za zapošljavanje i samozapošljavanje - ističe Iva Biondić, voditeljica istraživanja i direktorica poslovnog razvoja na Vernu. Manjak ICT stručnjaka No, za ostvarenje tih ciljeva trebat će još puno toga napraviti. Dio panelista, poput Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, smatra da bi i privatni sektor trebao više sudjelovati u stipendiranju darovitih i na taj ih način zadržavati u Hrvatskoj. Privatni sektor sada, prema podacima iznesenim na konferenciji, u ukupnim stipendijama sudjeluje sa samo 8 posto. S druge strane, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, upozorio je da obrazovni sustav ne proizvodi dovoljno ICT stručnjaka, i to u vrijeme kada je informatizacija sveprisutna, a mnoga zanimanja postupno odumiru.