2. lipnja 2016.

NIJE ISTINA DA SE PODUZETNICI RAĐAJU, TO SE MOŽE I NAUČITI

Datum:
2.6.2016.
Autor:
RATKO BOŠKOVIĆ
Izvor:
Jutarnji list
Država:
Hrvatska
Kategorija:
VERN, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Projekt OBRAD
Površina:
1465,42
OTS:
380.225
Stranice:
22, 23

PIŠE RATKO BOŠKOVIĆ i a prvoj konferenciji Obrad (obrazovanje i rad), koja će se organizaciji Veleučilišta Vern, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca danas i sutra održati u Muzeju suvremene umjetnosti Zagrebu, nastupit će, između ostalih, i Neven Budak, voditelj Strategije razvoja obrazovanja i Stručnog povjerenstva za njezinu provedbu, Marko Grdošić iz Europske asocijacije institucija u visokom obrazovanja(EURASHE)teGregorio de Castro iz glavnog direktorata za zapošljavanje, socijalne poslove i inkluziju EK, a predavanje će održati i Daf na Schwartz, voditeljica MBAprograma Poduzetništvo i inovacija na Sveučilištu Ben Gurion u Negevu i predsjednica Uprave Centra Bengis za poduzetništvo i inovacije. U povodu togasDamomSchwartz razgovarali smo o važnosti poduzetništvaiinovacijazaekonomski rast te kakvu ulogu u njihovu razvoju i jačanju trebaju imati visokoškolske ustanove. Izmijenjene uloge Prema vašem bogatom akademskom i poslovnom iskustvu koliko se znanje i vještine potrebne ekonomiji danas razlikuju od onih koje su trebale prije tehnološke revolucije? Promjene u poslovnom i tehnološkom okruženju posve su izmijenile ulogu znanja i vještina u ekonomiji, kako za kompanije tako i za pojedince. U prošlosti ljudi su stjecali znanje i vještine u ranoj životnoj dobi i one su im služile tijekom cijele karijere, pri čemu su najčešće cijelo vrijeme radili isti posao. Danas više nije tako. Tijekomkarijereljudi mijenjaju poslove. Danas se nalazimo u eri ekonomije znanja i ona potpuno preoblikuje potražnju na tržištu rada i u ekonomiji. Današnja ekonomija od pojedinaca traži da tijekom karijere budu aktivniji, poduzetniji, agilniji i da neprekidno uče. Danas, da bi opstali na tržištu rada, ljudi trebaju prihvatiti qeloživotno učenje, koje će im omogućiti da na tržištu rada ostanurelevantni.No,nitonije dovoljno. Ljudima su potrebne poduzetničke vještine koje će im omogućiti da na tržištu rada ponude neku vrijednost, bez obzira je li to za tvrtku u kojoj su zaposleni ili za stvaranje vlastitog posla i poduzeća. Obrazovne ustanove, osobito sveučilišta, imaju važnu ulogu u pripremi studenata za te nove zahtjeve. Poduzetnički i inovacijski programi moraju odgovoriti tim potrebama. To vrijedi i za kompanije, koje moraju biti svjesne novih prilika, inovacija i konkurenata. U puno slučajeva kokurenti dolaze iz drugih sektora. Automobili bez vozača Dobar primjer su IT kompanije (Google i Apple) koje razvijaju automobile bez vozača i tako prijete automobilskoj industriji. Kompanije moraju prihvatitipoduzetništvoiinovacijekao dio svoje strategije za održavanje konkurentske prednosti. Tvrtke koje ne prepoznaju te trendove i ne iskorače ispred svojih konkurenata naći će se u problemima. Ili će se inovirati ili će nestati. Ili, kako je rekao Thomas Friedman, u današnjem svijetu sve štosemožeučiniti bit će učinjeno. Jedino je pitanje hoćete li to učiniti vi ili netko drugi. Kako se više obrazovanje prilagodavatim promjenama, na vrijeme ili kasni? Mojoj prezentaciji pokazat ako sveučilišta postupno integrirajupoduzetničkeiinovacijske programe medu svoje prioritete, kroz kurikulum i izvankurikularne programe. Suprotno uvriježenom mišljenju da se poduzetnici i inovatori rađaju i da se ta svojstva ne mogu naučiti, iskustvo nam pokazuje da se i ona mogu naučiti. Sve je veća potražnja studenata za poduzetničkim tečajevima. Opciju pokretanja i vođenja vlastitog biznisa studenti gledaju kao prihvatljiv odabir karijere kroz samozapošljavanje ili startup te žele steći vještine i alate da bi ga ostvarili. I oni koji odluče raditi kao zaposlenici ili menadžeri shvaćaju da su to važne vještine za stvaranje nove vrijednosti u kompanijama u okruženjukojeprolaziburne promjene. Rezultat je da su se s vremenom na višim školama i sveučilištima povećali broj i raznolikost poduzetničkih tečajeva. Počevši gotovo od nule u 70-ima, poduzetništvo se prihvaća sve Dafna Schwartz, voditeljica MBA programa Poduzetništvo i inovacija naSveučilištu BenGurion u Negevu i predsjednica Uprave Centra Bengis za poduzetništvo i inovacije većom brzinom i postaje nezaobilazno na svakoj poslovnoj školi ili sveučilištu. Iskustvo u praksi U kojoj mjeri usklađivanje poduzetničkih i inovac i jskih visokoobrazovnih programa s potrebama tržišta rada ovisi o angažiranju stručnjaka iz gospodarstva u obrazovnim procesima i akademskim strukturama? Da, jedna od glavnih spoznaja proisteklih iz akumuliranog iskustva s poduzetničkim programima su izazovi s kojima se sveučilišta susreću u formuliranju uspješnih poduzetničkih programa. Ti programi moraju biti usklađeni s tržištem rada, eksperimentalnom nastavom i stjecanjem iskustva u praksi.*