31. svibnja 2016.

Za uspješan startup potrebna je razvijena mreža kontakata

Datum:
31.5.2016.
Autor:
Ratko Bošković
Izvor:
www.jutarnji.hr
Država:
Hrvatska
Kategorija:

MORAN NIR AUTOR: o Ratko Bošković OBJAVLJENO: 31.05.2016. u 13:44 Adi Cohen Zedek / www.aczart.com Moran Nir Uspješan poduzetnik uči na greškama i svjesno ulazi u rizik, a pritom ga vode ambicija i strast, uz puno rada Na prvoj konferenciji OBRAD (obrazovanje i rad), koja će se, u organizaciji Veleučilišta VERN, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca, 2. i 3. lipnja održati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a čija je zemlja partner Izrael, radionicu će održati i Moran Nir, izvršna direktorica Poduzetničkog programa Zell pri Interdisciplinarnom centru Herzlva. Taj program godišnje prima 24 najbolja studenta na završnim godinama studija i pruža im napredno poduzetničko obrazovanje u kombinaciji sa stjecanjem praktičnog iskustva u partnerskim kompanijama. U Zagrebu će Moran Nir, koja je i sama osnovala dvije startup kompanije, a radila u njih nekoliko, voditi workshop pod nazivom Cijeli svijet kao startup. U povodu toga, s Nir smo razgovarali o tome koja je tajna uspjeha IDC-a Herzlva te kako je Izrael uspio postati vodeća u svijetu zemlja poduzetništva i inovacija. Prema podacima Poduzetničkog programa Zell, tijekom 15 godina 298 njegovih diplomanata osnovalo je više od 80 startupa, od kojih je više od 45 aktivnih, s prikupljenim kapitalom od 400 milijuna dolara. Što Program Zell čini tako uspješnim? Ne postoji jasna čarobna formula koja bi osigurala tako veliku uspješnost. To je kombinacija brojnih faktora i puno iskustva, nakupljenog tijekom 15 godina aktivnosti. Najveći utjecaj ima povezivanje teorijskog znanja, praktičnog iskustva i široke potpore. To valja zahvaliti i pomno odabranim i visokomotiviranim studentima. Studenti koji se primaju u program su izabrani među više stotina kandidata. Svake godine mreža naših bivših studenata raste, a naši diplomanti ulaze na ključne pozicije u izraelskom ekosustavu i svi se ponašaju kao članovi velike obitelji - uvijek su spremni pomoći, upoznati se s drugima i poduprijeti razvoj ostalih članova. Velike napore ulažemo u odabir vrhunskih mentora, vodećih izraelskih profesionalaca, kako bi oni posvetili svoje vrijeme radu s našim studentima. Prošloga tjedna kompanija Zebra Medical Vision, koju su osnovala dva polaznika druge generacije Programa Zell, a također su mentori u tom programu, zaključili su drugi krug pribavljanja kapitala u visini od 12 milijuna dolara. Postotak uspješnosti Obično se smatra da osam od deset startupa u svijetu propadne. Budući da vaša zemlja ima reputaciju vodeće startup nacije, kakvi su pokazatelji uspješnosti tvrtki te vrste u Izraelu? Mi s ponosom možemo reći da su startupi koje su pokrenuli naši diplomanti tijekom godine imali znatno veći postotak uspješnosti nego stoje svjetski ili izraelski prosjek. Od 85 kompanija u čijem je pokretanju sudjelovao najmanje jedan završeni student Programa Zell, 46 ih je i danas aktivno, 18 ih je prodano, a 21 je likvidirana. Podaci za Izrael mogu se naći na internetu, na web stranicama exithub.com i globes.co.il. Tijekom svojega rada upoznali ste se s mnogim uspješnim poslovnim projektima, možete li sažeti koja su znanja i vještine osnivača danas bitni za vođenje uspješnog biznisa ili pokretanje uspješnog startupa? Jedna od važnih vještina za uspješni startup je sposobnost razvijanja snažne mreže kontakata, ne samo unutar vlastitog zatvorenog kruga poznanika nego multidisciplinarne, globalne, istinske mreže. Trebate se povezati s čelnicima industrije, mentorima, posrednicima, partnerima, edukatorima, vizionarima i drugim stručnjacima koji će vam osigurati prednosti nužne za napredovanje. To se ne odnosi samo na startupe nego i na tržište rada: biti pripadnik čvrste mreže ljudi presudno je za profesionalni opstanak. Još jedna bitna vještina je sposobnost prihvaćanja reakcija, prijemčivost za kritiku, priznavanje pogrešaka. U Programu Zell stalno ponavljamo svojim studentima: nije problem ako učinite grešku, ali učinite je samo jednom. Učenje na pogreškama i ulazak u proračunati rizik je bitna karakteristika uspješnih poduzetnika, baš kao i ambicija, strast i puno rada. Istraživanja u Hrvatskoj pokazala su da oko polovice hrvatskih poduzetnika pokreće startupe iz nužde, a ne zato što su otkrili neku dobru poslovnu priliku. Je li u Izraelu drukčije? U Izraelu je poduzetništvo izraslo iz stvarne nužde. Površinom mala, uvučena u snažne geopolitičke sukobe i s teškim prirodnim uvjetima (pola zemlje je pod pustinjom, problemi s vodom itd.), izraelska država nije imala drugog izbora nego da postane jedna od vodećih svjetskih sila u području poduzetništva i inovacija. Činjenica daje Izrael malo tržište prisiljava poduzetnike da se na samom početku poslovanja okrenu međunarodnom tržištu, a to im kasnije osigurava znatnu prednost. Dodatno je poduzetništvo u Izraelu potaknula okolnost da mnogi izraelski poduzetnici započinju karijeru u vojsci, gdje su u relativno ranoj dobi prisiljeni pronalaziti načine da kompleksne zadaće obavijaju u teškim prilikama. Tako da danas u Izraelu imamo iznimno visoku razinu poduzetničke aktivnosti koja se većinom temelji na pronalaženju dobrih prilika i okretanju svjetskom tržištu. Tolerancija promašaja Kakvo je okruženje potrebno poduzetništvu da bi ono bilo uspješno? To je pravo pitanje. Cesto nam je lakše promatrati pojedine poduzetnike ili određene startupe, a zaboravljamo da najuspješniji startupi nastaju i razvijaju se kao dio ekosustava koji ih okružuje. Tu su investitori koji ulažu kapital na tržištu, korporacije i državna tijela koja ohrabruju istraživanja, potpore malim i srednjim poduzećima, raspoloživost novih resursa i bolja regulativa. Tu su i konferencije i događanja koji poduzetnicima omogućavaju da se susreću i razmjenjuju ideje, čvorišta i radni prostori koji omogućavaju kontakte s vodećim ljudima u profesiji i još puno toga - sve to stvara zdrav poduzetnički ekosustav. Važna je i opća kultura. U Izraelu, na primjer, za razliku od mnogih drugih društava u svijetu koja na njih gledaju kao na neuspjeh, ekosustav tolerira poduzetničke promašaje. Na što se trebaju fokusirati poduzetnički obrazovni programi, o čemu ćete govoriti na radionici u sklopu konferencije OBRAD u Zagrebu? Obrazovanje za poduzetništvo je vrlo složeno i traži inovativnost. Za razliku od matematike ili književnosti, koje na isti način podučavamo stoljećima, poduzetništvo se neprekidno razvija i mijenja. Nije ga moguće naučiti bez prljanja ruku, ono mora ulaziti u rizike, griješiti i brzo izvlačiti pouke. Drugi značajan faktor je individualizirana nastava: jako je teško podučavati poduzetništvu stotinu studenata kada je svaki budući poduzetnik drukčiji. Na workshopu u Zagrebu s ostalim ću sudionicima podijeliti svoje iskustvo o tome kako studentima osigurati napredni poduzetnički studij pokretanja stvarnih poslovnih pothvata i stjecanje neprocjenjivog praktičnog iskustva. Predstavit ćemo jednostavne, ali vrijedne primjere stvaranja mreže kontakata, razvoja kreativnosti, spremnosti na iskorištavanje novih prilika i postizanje uspjeha, bilo u visokim ili niskim tehnologijama, bilo u društvu. Pokazat ću kako se gotovo sve što činimo može preoblikovati u aktivnost usmjerenu na pokretanje startupa. Stjecanje poduzetničkih vještina bitno je čak i za one koji ne planiraju osnovati vlastitu tvrtku. Može li suradnja visokoobrazovnih ustanova i poslodavaca, kakvu imate u Izraelu, može koristiti razvoju poduzetništva? Odnos sveučilišta i vodećih tehnoloških kompanija ključanje za uspješno poduzetništvo. IDC je uspostavio suradnju s gotovo 50 kompanija, među kojima su i tvrtke koje su pokrenuli naši diplomanti, koje našim studentima osiguravaju stažiranje i neposredno stjecanje iskustva u ostvarivanju projekata, marketingu, istraživanjima, financijama, dizajnu, tehnologiji itd. U nekim slučajevima studenti nakon dovršetka stažiranja nastavljaju raditi u tim kompanijama. I obrnuto, u programu IDC Bevond vodeći mentori i esperti iz industrije upoznaju naše studente s najvažnijim izazovima 21. stoljeća u području održivosti rasta, biomedicine, psihologije, tehnologije i globalizacije. Tako povezanost s industrijom omogućava akademskim institucijama da i one postanu svjesne promjena trendova, dok studentima omogućava da stvarno iskustvo.