21. listopada 2017.

[Intervju] Stručnjak s američkog sveučilišta otkrio nam je razloge zbog kojih njihovi studenti nemaju problema sa zapošljavanjem

Datum:
21.10.2017.
Autor:
Martina Gelenčir
Izvor:
srednja.hr
Država:
Hrvatska
Kategorija:
VERN

Proteklih se dana na Visu održala konferencija Europske komisije za povezivanje obrazovanja i tržišta rada u Europi pod nazivom ‘Learning by earning – first steps to (self)employment. Na konferenciji su sudjelovali domaći i strani poslovni i akademski stručnjaci, predstavnici visokoobrazovnih institucija, poslodavaca, ministarstava i agencija. Svi oni razmjenjivali su ondje iskustva i primjere dobre prakse o dualnom obrazovanju, usklađivanju binarnog obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, učenju uz rad, praćenju zapošljivosti studenata, dakle, možemo kazati, o svemu onome što u Hrvatskoj nedostaje. Jedan od gostiju bio je i Cameron McCoy, potpredsjednik Ureda za ekonomski angažman na američkom Sveučilištu Lehigh, s kojim smo porazgovarali o tome na koji način njegovo sveučilište potiče studente na ekonomski angažman još za vrijeme studiranja. Cameron McCoy; foto: VERN Riječ je platformi Europske komisije za poticanje veće zapošljivosti mladih, koja je po prvi put gostovala u Hrvatskoj, a održavanje prvog hrvatskog i regionalnog UB Foruma zajednički su organizirali Europska komisija i VERN’, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Sveučilištima u Rijeci i Splitu te uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Nedostatak prakse za vrijeme studiranja i učenje kroz rad jedan je od većih problema s kojima se susreću hrvatski studenti. To nije slučaj sa studentima Sveučilišta Lehigh iz američke savezne države Pennsylvania. Ondje su, naime, odlučili uskladiti visoko obrazovanje i gospodarstvo otvorivši Ured za ekonomski angažman, čiji je potpredsjednik Cameron McCoy. Odlučili smo s njim porazgovarati, a ovaj intervju mogao bi biti koristan i za poboljšanje ekonomskog angažmana hrvatskih studenata. Koja je zadaća Ureda za ekonomski angažman (eng. Office of Economic Engagement) na Sveučilištu Lehigh i koje usluge on pruža studentima? Dok je na Erasmusu godišnje 1.500 studenata, stručna praksa u inozemstvu nije posve zaživjela Ovaj je ured izvorno osmišljen kako bi aktivno pružao angažiranu uslugu za vanjske partnere s namjerom stvaranja holističkih strateških odnosa. Naš je izvorni koncept bio usklađivanje svih institucionalnih ‘graničnih’ organizacija kroz jedan ured, s namjerom da postignemo sveobuhvatnije, informiranije i na podacima bazirane odnose s partnerskim organizacijama. Danas smo znatno odmakli od tog prvobitnog koncepta i sada integriramo tri ključne institucionalne funkcije u nastojanju da odgovorimo na najvažnije organizacijske i programske promjene u američkom visokom obrazovanju, a to su vanjski angažman, karijere i gospodarstvo te institucionalne inovacije i promjene. Kroz „vanjski angažman“  razvijamo strateške odnose s dionicima u industrijskom, neprofitnom, zakonodavnom  i akademskom sektoru, i to kroz aktivnosti kao što su obrazovanje, istraživanja, prijenos znanja, uklanjanje barijera za suradnju, itd. Centar za „karijere i profesionalni razvoj“ koristi ishode rada vanjskog angažmana i usredotočuje se na skaliranje usluga kroz suradnju, tehnološke inovacije ili usklađivanje s trendovima gospodarskog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Na kraju, putem „institucionalnih inovacija i promjena“ našim zaposlenicima i akademskim djelatnicima omogućavamo da otkrivaju nove koncepte kroz istraživanje i suradnju, nešto kao unutarnji konzalting za buduće ideje. Sve tri funkcije su u simbiozi i doprinose poboljšanju studentskih ishoda, stvaranju novih prilika i fakultetskih mogućnosti te operativnom napredovanju Sveučilišta Lehigh. Na koje načine vaš ured surađuje s poslovnim organizacijama i ostalim partnerima, možete li navesti neke od njih? Radu s poslovnim organizacijama pristupamo na sveobuhvatan način. Analiziramo trenutačne odnose s određenom organizacijom, određujemo najbolje povezne točke i zatim razvijamo plan za uspostavu partnerstva na obostranu korist. Zapravo, želimo potaknuti poslovnu organizaciju da naše resurse koristi što je više moguće, dok mi koristimo vrijednost koju nam je taj partner donio kroz suradnju za daljnji razvoj našeg sveučilišta. Redovito surađujemo s brojnim industrijskim, neprofitnim i državnim tijelima, kao i s mnogim kompanijama s popisa „Fortune 500“, saveznim istraživačkim laboratorijima, vodećim neprofitnim organizacijama, ali i ostalim sveučilištima te međunarodnim i ekonomskim organizacijama. Recentniji primjeri takve suradnje su ona sa Sveučilištem Jefferson u Philadelphiji, udrugom National HempAssociation, državnim i saveznimn agencijama za financijske potpore, itd. Koliko vaših studenata nastavi raditi u organizacijama u kojim su bili angažirani tijekom studija te na koji način pratite njihovu zapošljivost? Studentska pravobraniteljica traži suradnike: Znate li koje su sve zadaće njenog Ureda? U generaciji studenata 2016., čak 95 posto njih je bilo zaposleno ili se nastavilo studij na diplomskoj razini. Među onima koji su završili pripravnički program, stope početnog zaposlenja su jednako značajne i njihova poslovna iskustva su poboljšana kroz tu suradnju. Podaci nam jasno ukazuju da suradnja s vanjskim partnerima na preddiplomskoj razini postaje sve važnija, zbog čega je centar za karijere i profesionalni razvoj integrirana funkcija našeg ureda. Zato smo i počeli raditi kako bismo bolje uskladili planiranje razvoja karijere, ekonomske projekcije i povećali prilike za mentorstva. Zbog potražnje za tzv. „soft skills“ vještinama, integriramo vanjske partnere u naš ekosustav za karijerni i profesionalni razvoj. U budućnosti moramo biti spremni omogućiti našim bivšim studentima da se brzo prekvalificiraju i nadograde svoja znanja za nova zanimanja, kako bi svatko od njih mogao razvijati sposobnosti složenog razmišljanja, preuzimati vodstvo i imati želju za ostvarivanjem značajnog utjecaja u svom profesionalnom području. Na našem sveučilištu stoga kontinuirano istražujemo kako unaprijediti postojeći model i graditi replikabilan i skalabilan suvremeni pristup. To uključuje i primjenu novih tehnologija, kao što su blok-chain i umjetna inteligencija, dok istovremeno unapređujemo temeljne programe na području emocionalne inteligencije i svijesti. Možete li usporediti američke i europske obrazovne prakse: gdje su studenti više ekonomski angažirani te je li takav angažman više potican na američkim ili europskim sveučilištima? U Europi više povijesno, a u SAD-u više odnedavno, sektor visokog obrazovanja je usmjeren na obrazovanje studenata u specifičnim područjima kao što su STEM, ekonomsko poslovanje,  pravo ili financije. Ne smatram se jedinim u promišljanjima kako bi se sektor visokog obrazovanja općenito trebao više fokusirati na obrazovanje lidera i kreativnih poduzetničkih mislilaca. To zahtjeva odmah od vertikalnog stjecanja vještina, prema više matriks, odnosno razvojnom stjecanju, transverzalnih vještina. Tu ponajviše mislim na razvoj liderskih, tehničkih i vještina kritičkog razmišljanja. Jasno je da je to težak zadatak koji zahtijeva organizacijsko usklađivanje i povećanu operativnu učinkovitost. I američka i europska gospodarstva ovise o obrazovanoj radnoj snazi. Međutim, ne vjerujem da bismo mogli tvrditi da znamo sveobuhvatno mjeriti ekonomski angažman, a još manje njegov trajni utjecaj. Varijable među našim sustavima i načinima upravljanja još više otežavaju usporedbu i mjerenje. U tom smislu, i u Europi i u SAD-u, bilo je nekih istraživanja koja upućuju na to da su najsnažniji ishodi zapravo rezultat svrhovitog institucionalnog angažmana. Po mom mišljenju nalazimo se na vrhuncu značajne globalne promjene, prema povećanom usklađivanju i međusobnom angažmanu sveučilišta, gospodarstava  vlada. Jedan ste od sudionika prvog University-Business Foruma u Hrvatskoj, kojega su na Visu organizirali Europska komisija i VERN’, a cilj te platforme je poticanje suradnje između obrazovanja i gospodarstva, tj. tržišta rada. Prema Vašem mišljenju, kako se može poticati ta suradnja, kao i samozapošljavanje studenata i diplomanata? Učenici obrtničkih zanimanja sada na jednostavan način mogu dobiti sve informacije o praksi Ovo pitanje možemo neprekidno istraživati, zbog čega sam jako uzbuđen što sam zajedno sa sudionicima i organizatorima UBF-a raditi na ovoj važnoj temi. Najjednostavnije, ja potičem institucionalne lidere da zaborave na tradicionalne pristupe i prepoznaju rastuću ulogu sveučilišta kao institucionalnih zamašnjaka u regionalnim gospodarstvima. To je značajna promjena načina razmišljanja, ali upravo to može potaknuti institucije i organizacije da se okrenu suradnji s vanjskim partnerima i ekonomskom usklađivanju na razini sveučilišta, gospodarstava i vlada. Ključni transformacijski elementi moraju biti transparentnost i komunikacija, posebice s obzirom na manjak operativnog razumijevanja na svim stranama. Što se tiče samozapošljavanja studenata i diplomanata, zajednička investicija svih dionika na lokalnim razinama u razvoj poduzetničkog ekosustava, zasigurno bi bila poticaj takvim aktivnostima. PodijeliFacebookTwitterWhatsAppViberIspisE-pošta Cameron McCoyEuropska komisija za povezivanje obrazovanja i tržišta rada u EuropiUniversity of LehighVern