Orjana ANTEŠIĆ Hrvatska trgovačka flota početak 2015. dočekala je sa brodovljem ukupne nosivosti od 2,8 milijuna dwt-a. Najnoviji su to podaci Hrvatske udruge brodara »Mare Nostrum« u kojoj su okupljeni najvažniji domaći brodari u međunarodnoj pomorskoj plovidbi koji upravljaju 141 brodom, sa ukupno 1,7 milijuna bruto tonaže (GT). To pokazuje da se stanje njihove flote ustalilo u posljednje dvije godine, kako po broju brodova, tako i u registarskim tonama što dijelom ohrabruje, osobito nakon razdoblja od prethodnih nekoliko godina kada su domaći brodari nastojali samo održati glavu iznad vode pod najžešćim udarom krize na svjetskom tržištu brodskog prostora. Akumulacija izuzetno dobrih zarada od vozarina prije 2008. još ih je koliko-toliko držala prve dvije godine krize, ali kapital se istopio, a uz financijska opterećenja zbog intenzivne obnove i širenja flote, brodari su bili u problemu sa likvidnošću, loš 2010. i 2011. članice »Mare Nostruma« raspolagale su sa 167 odnosno 162 brodova, ukupne nosivosti oko 3,3 milijuna tona, a onda je uslijedio značajan pad koji se prošle i pretprošle godine ustalio na 141 brodu. Četiri brodara Hrvatska ima četiri velika brodara čije flote čine tankeri za prijevoz nafte i naftnih produkata te brodovi za rasuti teret. Prema najnovijoj statistici »Mare Nostruma«, sa 46 brodova zajedno drže udio od 98,8 posto ukupne nosivosti hrvatskog trgovačkog brodovlja. Na svjetskom se tržištu znakovi oporavka počinju osjećati na tankerskom tržištu dok u segmentu prijevoza suhih tereta nema pretjeranih razloga za optimizam. - Kako smo i predviđali ponovno smo bili svjedoci nepredvidljive i volatilne godine. Nakon snažnog ulaska u 2014. tržište rasutih tereta je potpuno izgubilo dah tijekom drugog i, osobito, trećeg kvartala kada su iščezle sve nade i optimizam brodara i investitora za ovu kalendarsku godinu. Najteže je pogođen panamax sektor gdje su se vozarine prepolovile, a na transatlantskoj ruti čak dosegle svoje povijesne minimume. Pad vozarina pratio je i značajan pad vrijednosti polovnih brodova. Trenutne prosječne spot vozarine za sve tipove brodova kreću se na razinama oko 5.000 do 6.000 dolara dnevno, kaže predsjednik Uprave Atlantske plovidbe i predsjednik Skupštine Mare Nostruma Pero Kulaš. Ovaj dubrovački brodar u potpunosti je orijentiran prema prijevozu rasutih tereta. U svojoj floti ima 15 bulkova, respektabilnog prosjeka starosti od 4,7 godina te ukupne nosivosti 945.123 dwt-a. Unatoč nepovoljnim prilikama na tržištu, Atlantska ima četiri ugovorene novogradnje - jedan, doduše, u opciji - na Dalekom Istoku. Dva broda trebala bi im biti isporučena u ovoj godini. - Tržište nas prisiljava pratiti nove trendove i tehnologije. Naručeni brodovi u potpunosti zadovoljavaju sve trenutne, ali i buduće nove tehničke regulative, potpuno su novog dizajna i stroja koji omogućava značajno smanjenu potrošnju goriva u odnosnu na današnje standarde, objašnjava kapetan Kulaš. Zapošljavaju oko 400 pomoraca, od kojih je 214 trenutno na brodovima. Nešto više od pola tonaže Atlantske plovi pod zastavom Maršalskih Otoka dok je ostatak pod hrvatskom zastavom. Živnulo kod tankera U zadarskoj Tankerskoj plovidbi, čiju floru danas čini sedam tankera i sedam bulkova ukupne nosivosti 1,05 milijuna tona. Prije tri godine, u zadarska je flota imala 20 brodova, sa 1,5 milijuna dwt-a nosivosti. Zbog nužnosti konsolidacije ove kompanije u proteklom su razdoblju učinjeni oštri potezi. Prodano je nekoliko brodova, racionalizirani troškovi, provedeno je određeno restruktuiranje, pa danas Tankerska, prema riječima njezinog prvog čovjeka Marija Pavića, posluje relativno stabilno, ali zahvaljući prvenstveno tankerskom segmentu. Prosječna starost njihovih brodova je 7 godina, a zapošljavaju 650 pomoraca. - U prošloj smo godini dočekali oporavak tankerskog tržišta, međutim tržište prijevoza suhih tereta, nažalost, na razinama je na kojim ponovno postaje aktualno razmatranje privremene raspreme brodova, tim više što u dogledno vrijeme ne očekujemo značajne pozitivne pomake u tom segmentu, rezimira Pavić. Usmjerenje Zadrana zato ide prema tankerskom tržištu, u kojem planiraju rasti kroz svoju tvrtkukćer Tankerska Next Generation gdje kroz skorašnju javnu ponudu dionica (IPO), koja počinje 26. siječnja, namjeravaju prikupiti sredstva za gradnju modernih produkt tankera. Isporuka jedne takve novogradnje očekuje se u rujnu ove godine. Na upit hoće li prodavati brodove iz svoje flote bulkcarriera, Pavić kaže da zasad to ne planiraju, jer im je loše tržište spustilo cijene. - Pad cijene nafte generirati će veću potrošnju, pogotovo u razvijenim zemljama, a isto tako generirati će povećanu potražnju za tankerskim kapacitetima koji se koriste kao skladišni prostor. Također, troškovi pogonskog goriva u kratkom roku gotovo su se prepolovili. Sva tri faktora povoljno su se odrazila na tankersko tržište, objašnjava prvi čovjek Tankerske.