Vicevi o plavušama smiješni kastavskim školarcima

KASTAV Osnovnoškolci ne prepoznaju rodni jezični seksizam, a vicevi o plavušama su im smiješni i dio kulture, pokazali su rezultati ankete što ju je kastavski Odbor za ravnopravnost spolova proveo medu učenicima sedmog i osmog razreda Osnovne škole Milan Brozović Kastav. Točnije, 80 posto ispitanih sedmaša i 73 posto osmaša viceve o plavušama smatra duhovitim dosjetkama na račun žena, dok samo 17 posto polaznika sedmih, te 15 posto polaznika osmih razreda te viceve smatra zastarjelim i netočnim vjerovanjima, izvijestile su Vlasta Rotschild i Ema Harej Kraljić iz Odbora za ravnopravnost spolova. Cilj ankete bio je dobiti mišljenje i predodžbu osnovnoškolaca o područjima koja se tiču mogućnosti žena i muškaraca u obrazovanju, zapošljavanju, karijeri, stereotipima, primjećivanju svih oblika nasilja, rizičnim stilovima života i kako vide odnose u svojim obiteljima. Temeljem odgovora Odbor planira daljnje aktivnosti.- Po pitanju viceva o plavušama dobili smo mali postotak točnih odgovora. Imajući u vidu da u našem mentalitetu stereotipi jesu dio svakodnevnice, odgovori jesu u skladu s očekivanim. Za pretpostaviti je da je anketa provedena u odrasloj populaciji da bi odgovori bili slični. To je samo još jedan argument više o važnosti upoznavanja o predrasudama odnosno sprječavanju diskriminacije žena, ocjenjuje Rotschild.Ispitani školarci smatraju da su žene i muškarci jednako sposobni odgajati djecu, što znači da su svjesni jednakih rodnih uloga, napominje Rotschild. Za većinu ispitanih žene i muškarci za svoj rad jednako su plaćeni, a smatraju da žene i muškarci imaju jednake mogućnosti u obrazovanju i napredovanju u karijeri. Brigu o djeci većinom preuzima majka i obavlja za 60posto ispitanih većinu kućanskih poslova. Polovica anketiranih uočava neki oblik nasilja, a nekolicina posebno navodi ruganje, ne prepoznajući ga kao vrstu verbalnog zlostavljanja. Rizično ponašanje u 97 posto negiraju u sedmom razredu, ali se u 20 posto ispitanih počinje javljati u osmom razredu, što se tumači početkom adolescencije i gubitkom autoriteta.Rotschild i Harej Kraljić zaključuju da rezultati ankete ne odstupaju od uobičajenih društvenih obrazaca ponašanja.- Rezultati ukazuju na potrebu za kontinuiranim provođenjem programa za prevenciju nasilja i sprečavanja rizičnih životnih stilova. Roditelji bi morali biti više angažirani odgojem djece, ali trenutna situacija u društvu naglasak stavlja na okupiranost egzistencijalnim pitanjima. Potrebna je edukacija o jezičnim seksizmima i stereotipima u jeziku. Unutar obitelji, najveći teret obavljanja kućanskih poslova i brige o djeci i dalje je na ženama što jest patrijarhalni običaj koji treba mijenjati kućnim i školskim odgojem, zaključuju članice Odbora.A. PETRAK