Žena je ili žrtva ili objekt a ne ravnopravni subjekt

lako je napravljen značajan korak naprijed u odnosu na prije 20 godina, u medijima se i dalje često o ženama govori kao o ljepšem, slabijem ili nježnijem spolu čime se ruši njena kompetencija i sposobnost, istaknula je Branka ZužićPULA - Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Istarske županije i Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva jučer su održali radionicu Ravnopravne, a ne diskriminirane u medijima namijenjenu novinarima i novinarkama, lektorima i lektoricama te urednicima i urednicama.- Iako je napravljen značajan korak naprijed u odnosu na prije 20 godina, u medijima se i dalje često o ženama govori kao o ljepšem, slabijem ili nježnijem spolu čime se ruši njena kompetencija i sposobnost, odnosno na djelu je diskriminacija. I dalje se izbjegava pisanje ženskihizvedenica imenica primjerice titule i nazivi zanimanja poput doktorica, pedagoginja i slično ostavljaju se u muškom rodu, istaknula je voditeljica radionice Branka Žužić, članica Povjerenstva i dugogodišnja novinarka Slobodne Dalmacije.Upravo se zato nametnula potreba organiziranja radionice jer se u medijima često mogu pročitati, odnosno čun prilozi, u kojima prevladava neravnopravan, često diskriminacijski pristup prema ženi, iako hrvatski zakoni pa i direktive Europske unije to strogo zabranjuju. Analiza središnjih informativnih televizija HTV-a, NoveTViRTL iz 2008. godine koja je po-novljena i lani, pokazuje da državna televizija nije ispunila svoju zakonom propisanu zadaću o ravnopravnoj zastupljenosti žena te su žene u toj emisiji bile glavne akterice u mizernih 16, odnosno 16,5 posto priloga. Komerci-jalne TV su također daleko od ravnopravnosti premda je postotak zastupljenosti žena gotovo dvostruko veći nego u Dnevniku HTV-a i kreće se do 30 posto.- Ovi su podaci dokaz nedopustive marginalizaciježena, ali i odsutnosti svijesti urednika/ca, novinara/ki da su žene relevantan izvor informacija. Kad su i prisutne, žene su u pravilu žrtve nasilja ili su u medijima zato što su lijepe, dakle, kao objekti, a ne kao ravno-pravni subjekti, napominje Zužić. Prisjetila se slučaja kad se i sama kao novinarka, nesvjesno, ponijela diskriminirajuće prema jednoj sugovornici kojoj je postavila vrlo uobičajeno novinarsko pitanje kako usklađujete svoj obiteljski i poslovni život?. - Takvo se pitanje nikada ne postavlja muškarcima jer se pretpostavlja da su žene te koje se bave kućanskim poslovima i odgojem djece, a što je klasičan stereotip, dodaje Žužić.Voditeljice i novinarke, po-. sebno one s televizija, dobile su praktična uputstva o profesionalnom dress codu i izgledu pred kamerama jer, napominje Žužić, nošenje provokativne, upadljive odjeće i nakita odvlači pažnju gledatelja s onog bitnog. Iako je radionica pružila pregršt korisnih informacija, odazvalo se svega nekoliko novinarki a niti jedan novinar te su izostali i glavni urednici.M. JERIN