3. listopada 2016.

Viški arhipelag uskoro postaje geopark

Datum:
3.10.2016.
Autor:
B.MITRAKOVIĆ
Izvor:
Slobodna Dalmacija
Država:
Hrvatska
Kategorija:
VERN
Površina:
982,22
OTS:
183.097
Stranice:
20, 21

Dr. Tvrtko Korbar prezentirao je geoturistički potencijal viškog arhipelaga na međunarodnoj multidisciplinarnoj konferenciji Na međunarodnoj multidisciplinarnoj znanstvenoj konferenciji Mediterranean Islands Conference 2016, MIC-VIS 2016., koju su zajednički u međunarodnom sveučilišnom centru Vern Island School organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Veleučilište VERN, između više od stotinu sudionika iz deset zemalja jedno je predavanje odstupalo od uglavnom socioloških, ekonomskih i humanističkih tema o održivom razvoju otoka. Bilo je to predavanje dr. Tvrtka Korbara, koji je u ime tima Hrvatskoga geološkog instituta prezentirao geoturistički potencijal viškog arhipelaga i mogućnosti iskorištavanja iznimnih prirodnih resursa za razvoj održivog turizma na našemnajudaljenijemnaseljenom otoku koji ima vlastiti vodoopskrbni sustav, jednu od činjenica zbog koje masovni turizam nije održiva opcija za stanovnike otoka Visa. - Kao uvod u geološke značajke viškog arhipelaga moglo bi se započeti s pitanjem koje je spomenuto na otvaranju konferencije: koji je najstariji grad na Jadranu - Issa ili Faros? To je pitanje, geološki gledano, nepotrebno, jer je u vremenima davno prije izgradnje tih dvaju antičkih gradova, starih oko 2400 godina, ah i davno prije izdizanja dalmatinskih otoka, čitavo područje bilo jedinstvena geografska i geološka cjelina. Stoga je u temelju obaju gradova slična stijena - vapnenac, okamenjeni karbonatni mulj i pijesak koji je prije sto milijuna godina taložen na dnu plitkog tropskog mora na pradavnoj jadranskoj karbonatnoj platformi, nalik današnjim Bahamima. Tako je u mezozoiku nastalai slojevita torta od stijena u najgornjem sloju zemljine kore, od koje su kasnije, u kenozoiku, uslijed tektonskih procesa i sudara Afrike i Europe, nastali i jadranski otoci - kazao je dr. Korbar. - Ali ima jedan niz površinskih pojava najstarijih stijena na Jadranu zbog kojih je Komiža zapravo nenadmašna konkurencija Issi i Farosu, jer je Komiža utemeljena na stijenama starim 220 milijuna godina - najstarijim stijenama koje nalazimo na obalama Jadrana -ustvrdio je dr. Korbar. Vulkanski trokut - U stijenama ima raznih zanimljivosti, samo ih treba prezentirati na laiku razumljiv način. Većina stijena od kojih su građeni jadranski otoci nastala ... and the interesting story presenteđ to tourlsts... je iz čistog, neiskvarenogživota. Fosilne ostatke tog života danas nalazimo u vapnenačkim stijenama, a vidljivi su i golim okom, najbolje duž obala ispranih morem. Međutim, ima i stijena koje su nastale iz vatre - slikovito rečeno, a upravo takve nalazimo u Komiži i na otočićima Br usniku i Jabuci. Pa ipak, i te vulkanske stijene razlikuju se u sastavu i po načinu postanka, pa iskusno geološko oko može odrediti prirodno podrijetlo kamenih artefakata, pa tako i onih uz koje je vezana najpoznatija komiška tradicija - ona ribarska. Tako dolazimo i do priče o vulkanskom trokutu, u koji je još Alberto Fortis svrstao i Palagružu, koja je sazdana od stijena sedimentnog, a ne vulkanskog podrijetla. Taj se Fortisov podatak prepisivao sve donedavno, dok 2013. nije javno prezentirana nova geološka karta viškog arhipelaga. Tako je od trokuta ostala samo jedna, ali vrijedna stranica, odnosno niz vulkanskih stijena koje nalazimo u Komiži, na Brusniku i Jabuci. Viški arhipelag je ujedno najstariji, ali i najmlađi na Jadranu, jer i danas raste, a to je priča koja slijedi u nastavku - s mogućim konačnim ciljem prijave za stjecanje statusa geoparka Viški arhipelag. b. mitraković Hrvatski znanstvenik kaže da su čelnici Visa i Komiže načelno prihvatili ideju da se uredi geopark pod zaštitom UNESCO-a